Lijekovi

CMDh usvojio najnovije preporuke PRAC-a za primjenu visokih doza ibuprofena

22.05.2015.

Koordinacijska grupa za postupak međusobnog priznavanja i decentralizirani postupak za humane lijekove (CMDh) konsenzusom je usvojila najnovije preporuke o primjeni visokih doza ibuprofena. Ova odluka uslijedila je nakon ocjene koju je provelo Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMA), koje je potvrdilo malo povećanje kardiovaskularnog rizika, uključujući rizik od srčanog i moždanog udara, u bolesnika koji uzimaju visoke doze ibuprofena (2400 mg ili više dnevno). Ocjenom je zaključeno da je rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena usporediv s rizikom uočenim uz primjenu nekih drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofenak.

Nije uočen povišen kardiovaskularni rizik uz primjenu ibuprofena u dozama do 1200 mg dnevno, što je najviša doza koja se uobičajeno koristi kod lijekova koji se uzimaju na usta, a koji se izdaju bez recepta u Europskoj uniji.
Kako bi se umanjio kardiovaskularni rizik, visoke doze ibuprofena (2400 mg ili više dnevno) potrebno je izbjegavati u bolesnika s ozbiljnim podležećim srčanim ili krvožilnim stanjima, kao što su zatajenje srca, srčane bolesti i problemi s cirkulacijom, kao i u bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani udar.

Nadalje, prije započinjanja dugoročnog liječenja ibuprofenom, liječnici trebaju pažljivo ocijeniti bolesnikove rizične čimbenike za srčana ili krvožilna stanja, osobito ako je potrebna primjena visokih doza ibuprofena. Rizični čimbenici za ova stanja uključuju pušenje, visoki krvni tlak, dijabetes i visoki kolesterol u krvi.

PRAC je također ocijenio podatke o interakciji ibuprofena i niskih doza acetilsalicilatne kiseline kada se ona uzima s ciljem umanjivanja rizika od srčanog i moždanog udara. Laboratorijska ispitivanja su pokazala da ibuprofen smanjuje učinak acetilsalicilatne kiseline na smanjenje zgrušavanja krvi, međutim, ne može se sa sigurnošću reći umanjuje li dugoročna primjena ibuprofena u kliničkoj praksi koristi primjene niskih doza acetilsalicilatne kiseline u prevenciji srčanog i moždanog udara. Ne očekuje se da povremena primjena ibuprofena ima utjecaj na koristi primjene niskih doza acetilsalicilatne kiseline.

Ove najnovije preporuke vezane uz kardiovaskularni rizik visokih doza ibuprofena bit će uvrštene u informacije o lijeku za lijekove koji sadrže ibuprofen, kao i informacija o interakciji ibuprofena i acetilsalicilatne kiseline.
Preporuke za ibuprofen se također odnose i na deksibuprofen, lijek sličan ibuprofenu. Visoka doza deksibuprofena je doza od 1200 mg ili više dnevno.

S obzirom na to da je odluka CMDh-a usvojena konsenzusom, države članice će izmjene u informacijama o lijeku za odobrene lijekove koji sadrže ibuprofen i deksibuprofen direktno implementirati, prema dogovorenom vremenskom rasporedu.

Informacije za bolesnike

• Ocjenom sigurnosti primjene ibuprofena u Europskoj uniji potvrđen je mali rizik srčanog i moždanog udara u bolesnika koji uzimaju visoke doze tog lijeka (2400 mg ili više dnevno). Nije uočen rizik uz primjenu ibuprofena u dozama do 1200 mg dnevno, što je najviša doza koju uobičajeno uzima većina bolesnika.
• Rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena usporediv je s rizikom uočenim uz primjenu nekih drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofenak. Za diklofenak je procijenjeno da rizik iznosi oko tri dodatna slučaja srčanog udara na svakih 1000 bolesnika koji uzimaju diklofenak tijekom godine dana.
• Primjena visokih doza ibuprofena više se ne preporučuje u bolesnika koji imaju srčana ili krvožilna stanja, kao što su zatajenje srca, srčane bolesti i problemi s cirkulacijom ili u bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani udar.
• Liječnik će pomno ocijeniti stanje bolesnika prije početka liječenja visokim dozama ibuprofena kako bi provjerio jesu li prisutni čimbenici rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol u krvi, dijabetes ili pušenje.
• Produljena primjena ibuprofena može smanjiti učinak niskih doza acetilsalicilatne kiseline kada se ona uzima s ciljem umanjivanja rizika od srčanog i moždanog udara. Stoga je uvijek prije primjene ibuprofena i acetilsalicilatne kiseline potrebno obratiti se liječniku ili ljekarniku za savjet.
• Preporuke za ibuprofen se također odnose i na deksibuprofen, lijek sličan ibuprofenu. Visoka doza deksibuprofena je doza od 1200 mg ili više dnevno.
• U slučaju pitanja, potrebno je obratiti se liječniku ili ljekarniku.

Informacije za zdravstvene radnike

• Podaci iz meta-analiza i epidemioloških ispitivanja ukazuju na povećan rizik kardiovaskularnih događaja (kao što su infarkt miokarda ili moždani udar) povezan s primjenom visokih doza ibuprofena (2400 mg ili više dnevno)^1-4.
• Rizik uz primjenu visokih doza ibuprofena usporediv je s rizikom uočenim uz primjenu nekih drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, uključujući COX-2 inhibitore i diklofenak. Za diklofenak, procijenjeni rizik iznosio je oko 3 dodatna značajna vaskularna događaja na 1000 ispitanika po godini dana.
• Visoke doze ibuprofena potrebno je izbjegavati u bolesnika s kardiovaskularnim stanjima (npr. nekontrolirana hipertenzija, kongestivno zatajenje srca (stupnja II-III prema NYHA klasifikaciji), utvrđena ishemijska bolest srca, periferna arterijska bolest i cerebrovaskularna bolest).
• Bolesnike s čimbenicima rizika za kardiovaskularne događaje (npr. hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes mellitus i pušenje) smije se liječiti visokim dozama ibuprofena samo nakon pomne procjene.
• Učinak trajanja liječenja ibuprofenom na kardiovaskularni rizik nije sa sigurnošću utvrđen.
• Iako nisu dostupni specifični podaci o kardiovaskularnom riziku uz primjenu deksibuprofena, očekuje se kardiovaskularni rizik usporediv s onim uz primjenu visokih doza ibuprofena kad se deksibuprofen primjenjuje u ekvipotentnim dozama (1200 mg ili više dnevno).
• Eksperimentalni podaci ukazuju da dugoročna primjena ibuprofena/deksibuprofena može umanjiti kardioprotektivni učinak niskih doza acetilsalicilatne kiseline (uobičajeno 75 mg dnevno). Razlog tome je što ibuprofen može kompetitivno inhibirati učinak niskih doza acetilsalicilatne kiseline na agregaciju trombocita prilikom istodobne primjene. Ne očekuje se klinički značajan učinak prilikom povremene primjene ibuprofena.

Reference:

1. Bhala N, Emberson J, Merhi A, et al. Vascular and upper gastrointestinal effects of non-steroidal anti-inflammatory drugs: meta-analyses of individual participant data from randomised trials. Lancet 2013;382:769-79.
2. Salvo F, Fourrier-Reglat A, Bazin F, et al. Cardiovascular and gastrointestinal safety of NSAIDs: a systematic review of meta-analyses of randomized clinical trials. Clinical pharmacology and therapeutics 2011;89:855-66.
3. Olsen AM, Fosbol EL, Lindhardsen J, et al. Long-term cardiovascular risk of nonsteroidal anti-inflammatory drug use according to time passed after first-time myocardial infarction: a nationwide cohort study. Circulation 2012;126:1955-63.
4. Olsen AM, Fosbol EL, Lindhardsen J, et al. Cause-specific cardiovascular risk associated with nonsteroidal anti-inflammatory drugs among myocardial infarction patients--a nationwide study. PloS one 2013;8:e54309.