Obilježavanje Svjetskog dana multiple skleroze, 31. svibnja 2017. godine
30.05.2017.
Na inicijativu Međunarodne federacije za multiplu sklerozu (eng. Multiple Sclerosis International Federation, MSIF), u svijetu se od 2009. godine posljednje srijede u svibnju obilježava Svjetski dan multiple skleroze. I ovogodišnji je Svjetski dan multiple skleroze, koji se obilježava 31. svibnja, posvećen osnaživanju svijesti o ovoj bolesti i izazovima s kojima se suočavaju osobe koje s njom žive, kao i poticanju napretka u istraživanju i liječenju multiple skleroze. Dok na globalnoj razini ova bolest pogađa oko 2,5 milijuna ljudi, procjenjuje se da od nje u Hrvatskoj boluje više od 6.400 osoba.
Multipla skleroza je jedna od najčešćih neuroimunoloških bolesti središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne moždine). Riječ je o kroničnoj i neizlječivoj upalnoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg živčanog sustava, koja je obilježena propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana autoimunom reakcijom. Mijelinska ovojnica omogućuje brzo širenje živčanih impulsa, ali i zaštitu i prehranu živčanih vlakana te njeno oštećenje uzrokuje ogoljelost i postupno oštećenje odnosno degeneraciju živčanih vlakana. Raspon simptoma bolesti je širok - oni ovise o zahvaćenom području i opsegu oštećenja mijelinske ovojnice te mogu obuhvaćati oštećenje motorike (primjerice, poremećaj kretanja ili slabost motoričke snage ekstremiteta), slabljenje osjeta, smanjivanje vidne oštrine, poremećenu ravnotežu i vrtoglavicu, smetnje kontrole mokrenja i stolice, depresivne tegobe, spoznajne disfunkcije i dr. Simptomi s kojima se susreću osobe oboljele od multiple skleroze nepovoljno utječu na kvalitetu njihova života. Uz otežanu pokretljivost, ova bolest s vremenom može uzrokovati i potpunu nepokretnost.
Multipla skleroza može se javiti u svim životnim dobima, no njezina je pojava najčešća između 18. i 50. godine života. Točan uzrok ove bolesti i dalje je nepoznat, no, ipak, na temelju suvremenih spoznaja i rezultata istraživanja danas se smatra da multipla skleroza nastaje kao rezultat međudjelovanja genskih čimbenika (nasljedna sklonost) i vanjskih čimbenika odnosno čimbenika okoline. Tijek bolesti je raznolik i nepredvidljiv te ga karakteriziraju izmjene egzacerbacije (faza pogoršanja, napada bolesti) i remisije (faza smirenja) bolesti. U početku bolesti remisije mogu trajati mjesecima i godinama - čak i dulje od 10 godina. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti - pogotovo ako se ona pojavi u srednjim godinama - tijek bolesti može biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti.
Kada liječnici sumnjaju na multiplu sklerozu, prigodom fizikalnog pregleda pomno procjenjuju živčani sustav, posvećujući osobitu pozornost znakovima poput neusklađenosti pokreta očiju, mišićne slabosti ili neosjetljivosti u različitim dijelovima tijela, ali i siptomima poput upale očnog živca. Oštećenja u mozgu i leđnoj moždini mogu se vidjeti na CT snimkama s kontrastom, a najosjetljivija dijagnostička pretraga na kojoj se mogu vidjeti plakovi demijelinizacije je magnetska rezonancija (MR). Dijagnosticiranje multiple skleroze može uključivati i analizu cerebrospinalne tekućine (likvor), u kojoj osobe s multiplom sklerozom mogu imati povećan broj leukocita te koncentraciju bjelančevina i protutijela, kao i analizu evociranih potencijala (odgođenog električnog odgovora na senzornu stimulaciju).
Ranim početkom liječenja multiple skleroze ostvaruju se najbolji rezultati. Učestalost i ozbiljnost egzacerbacija bolesti smanjuje se liječenjem interferonom beta, dok se primjenom kortikosteroida mogu olakšati simptomi između napada bolesti, premda oni ne zaustavljaju moguću pojavu dugotrajne invalidnosti. Ako je bolest otporna na navedene terapije, moguća je i primjena gamaglobulina, koji također može pomoći u kontroli ponovne pojave bolesti. Potrebno je provoditi i simptomatsku terapiju kako bi se donekle ublažili i olakšali nastali poremećaji.
Osobe s multiplom sklerozom nerijetko mogu zadržati aktivan način života. U tome im može pomoći redovita tjelovježba, odnosno tjelesne aktivnosti kojima se smanjuje ukočenost i pridonosi očuvanju kardiovaskularnog, mišićnog i psihološkog zdravlja, kao i fizikalna terapija.
Ovogodišnji Svjetski dan multiple skleroze obilježava se i u Hrvatskoj te je ovim povodom organiziran niz događanja. U organizaciji Saveza društava multiple skleroze Hrvatske (SDMSH), krovne organizacije oboljelih od multiple skleroze u našoj zemlji, u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu će 31. svibnja, s početkom u 11 sati, motivacijsko predavanje održati gđa Lori Schneider, prva osoba s multiplom sklerozom koja se popela na najviše vrhove svijeta, a istom će prigodom biti predstavljeni i rezultati zajedničkog istraživanja Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o pojavnosti multiple skleroze u Republici Hrvatskoj te rezultati ankete o kvaliteti i dostupnosti informacija oboljelima tijekom dijagnosticiranja i liječenja multiple skleroze. Istog dana, s početkom u 17 sati, udruga oboljelih od multiple skleroze MS TIM Hrvatska na zagrebačkom jezeru Bundek organizira 3. hrvatski MS Walk (Hodaj za MS) - akciju proizašlu iz istoimene međunarodne inicijative, koja je također usmjerena na senzibiliziranje javnosti za multiplu sklerozu i probleme osoba oboljelih od ove bolesti.
