HALMED sudjelovao na 10. Hrvatskom kongresu farmakologije i 1. Hrvatskom kongresu kliničke farmakologije
07.10.2022.
Predstavnici HALMED-a aktivno su sudjelovali na 10. Hrvatskom kongresu farmakologije i 1. Hrvatskom kongresu kliničke farmakologije održanom u Opatiji od 22. do 25. rujna 2022. godine. Tom su prigodom održali pretkongresni simpozij o regulativi lijekova, mini simpozij o dobroj proizvođačkoj praksi, okrugli stol pod nazivom "Cjepiva protiv bolesti COVID-19 - naučene lekcije" te radionicu o farmakovigilanciji. Također, predstavnici HALMED-a održali su predavanja u sklopu ostalih kongresnih događanja.
Tončica Vukman Kordić i Adrijana Ilić Martinac moderirale su pretkongresnim simpozijem o regulativi lijekova u kojem su predstavnici HALMED-a pružili pregled najvažnijih tema iz djelokruga rada HALMED-a. Maja Lovrek Romčević prikazala je aktivnosti uslijed dvaju događaja bez presedana - Brexita i pandemije bolesti COVID-19 - koji su zahtijevali značajan angažman i snažniji doprinos HALMED-a europskoj regulatornoj mreži, posebno u postupcima centraliziranog odobravanja lijekova, kao i praćenju sigurnosti lijekova, osiguranju opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima te snažnom i pravodobnom izvještavanju javnosti. Istovremeno s ovim izazovima, HALMED je sudjelovao u aktivnostima u sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, proveo je Twinning projekt Europske komisije za podršku Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, sudjelovao je u implementaciji novog zakonodavstva za medicinske proizvode i klinička ispitivanja te u aktivnostima vezanima uz nitrozaminska onečišćenja lijekova.
Potom je Sabina Uzeirbegović govorila o europskoj farmaceutskoj strategiji te izmjenama zakonodavstva za lijekove u svrhu izgradnje regulatornog sustava otpornog na krize, osiguranja pristupa lijekovima, omogućavanja inovacija i primjene znanosti i tehnologije u proizvodnji te povećanju sigurnosti opskrbe tržišta lijekovima. Željana Margan Koletić prikazala je farmakovigilancijske aktivnosti s posebnim naglaskom na praćenju sigurnosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 te je predstavila elektroničke sustave HALMED-a koji su korisnicima dostupni za brzo, jednostavno i učinkovito prijavljivanje sumnji na nuspojave.
Danica Jurčić Nahal detaljno je objasnila ulogu i doprinos hrvatskih kliničkih farmakologa u ocjenama sigurnosti i djelotvornosti inovativnih lijekova u centraliziranim postupcima odobravanja koji se provode pri Europskoj agenciji za lijekove. U sklopu izlaganja o potrošnji lijekova u Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2021. godine, Pero Draganić naglasio je zaključke i rezultate koji su izvan uobičajenih trendova potrošnje. Zaključio je kako potrošnja lijekova za liječenje raka raste kontinuirano i značajno dok se najveća potrošnja primjećuje u skupini antineoplastičnih lijekova, koja uključuje najviše novih, učinkovitih, specifičnih i skupih lijekova. O upravljanju nestašicama lijekova, kao jednom od najvećih javnozdravstvenih problema u Europskoj uniji, govorila je Josipa Cvek. Pritom je predstavila europske inicijative za osiguranje opskrbe tržišta lijekovima između država članica EU-a, Europske komisije i EMA-e, uključivanje mjera za izbjegavanje nestašica u Farmaceutsku strategiju EU-a za Europu 2020 te novu Uredbu kojom se jača uloga EMA-e u odgovoru na zdravstvene prijetnje. Zatim je Dubravka Sudić prikazala sustav uvođenja standarda za identifikaciju lijekova s ciljem stvaranja standardiziranog skupa informacija diljem svijeta, u regulatornim i medicinskim zajednicama, kako bi se unaprijedila područja zdravstvene zaštite.
Martina Bencetić Marijanović vodila je Mini simpozij o dobroj proizvođačkoj praksi pri čemu je dala kratki pregled ove teme. U svojem izlaganju, Teo Kolonić je pojasnio proces nadzora dobre proizvođačke prakse, odnosno primjene skupa različitih smjernica, pravila i standarda koji jamče djelotvornost, kakvoću, sigurnost i dosljednost te kontrolu kvalitete u proizvodnji lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda. Zatim je Ljubica Hodak upoznala sudionike s administrativnim i regulatornim mjerama koje se poduzimaju kada se tijekom inspekcijskog nadzora proizvođača utvrdi ozbiljna nesukladnost sa smjernicama dobre proizvođačke prakse koje između ostalog mogu uključivati zabranu proizvodnje ili uvoza lijekova, zabranu nabave ili povlačenje lijekova iz prometa, kao i odluke o opozivu ili izmjeni postojećeg odobrenja za stavljanje u promet ili uvozne dozvole. Suzana Jukić govorila je o provjeri mjera za smanjenje rizika unakrsne kontaminacije, jednog od glavnih izazova u farmaceutskoj proizvodnji koji potencijalno može predstavljati značajnu prijetnju za sigurnost pacijenata. Potom je Tanja Trbojević Krpanić predstavila zahtjeve dobre proizvođačke prakse za uvoz, provjeru kakvoće i puštanje serija lijekova u promet kojima se osigurava da svaka pojedinačna serija lijeka bude proizvedena i provjerena u skladu s važećim propisima i zakonima.
Okruglim stolom pod nazivom "Cjepiva protiv bolesti COVID-19 - naučene lekcije" moderirala je Željana Margan Koletić. U sklopu okruglog stola Dijana Derganc je predstavila najvažnije izazove u ocjeni kakvoće cjepiva protiv bolesti COVID-19. Navela je da su se, u svrhu ubrzanja procesa odobrenja, podaci o cjepivima ocjenjivali čim su postajali dostupni. Proizvođači su nakon odobrenja nastavili optimizirati cjepiva kako bi bila jednostavnija za primjenu i dostupnija, što je izazvalo velik broj izmjena dosjea cjepiva. Navedeno, kao i nove varijante cjepiva te posljedična potreba prilagodbe regulatornog okvira, predstavljaju najveći izazov za razvoj i odobravanje cjepiva protiv bolesti COVID-19. Tihana Šlezak je u sklopu svojeg izlaganja o razvoju cjepiva protiv bolesti COVID-19 podsjetila na snažne globalne napore u rekordno brzom pronalasku ovog sredstva za borbu protiv pandemije. Istaknula je kako su se nadzor patogena, regulatorna fleksibilnost i suradnja među agencijama za lijekove pokazali neprocjenjivim u dolasku do novih otkrića i bržeg odgovora na krizu. Nikica Mirošević Skvrce govorila je o europskom sustavu farmakovigilancije te je istaknula kako je njegova odgovarajuća i pravovremena priprema omogućila rano otkrivanje i potvrđivanje novih signala te pravovremenu implementaciju mjera minimizacije rizika za cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Radionicu Farmakovigilancija, o medikacijskim pogreškama u djece i adolescenata, održale su Željana Margan Koletić, Nikica Mirošević Skvrce i Sanja Prpić. Na ovoj radionici sudionici su imali priliku razmotriti nekoliko primjera iz prakse i sudjelovati u vježbi pronalaska potencijalnih rješenja za smanjenje rizika nastanka medikacijskih pogrešaka pri primjeni lijekova te saznati na koji način uvođenjem takvih mjera primjena lijekova postaje još sigurnija za njihove korisnike.
U sklopu drugih kongresnih događanja kroz predavanja i kao dio istraživačkih timova sudjelovali su i Danica Juričić Nahal, Selma Arapović Džakula, Ana Borić Bilušić, Ana Dugonjić Okroša i Iva Klarica Domjanović.
Kongres je okupio znanstvenike, stručnjake te studente različitih profila i interesa iz Hrvatske i inozemstva koji su kroz simpozije, okrugle stolove, radionice i plenarna predavanja raspravljali o suvremenim postignućima i trendovima na području temeljne i kliničke farmakologije, farmakoterapije, sigurnosti primjene i regulative lijekova te edukacije liječnika, farmaceuta i drugih stručnjaka na području lijekova. Putem poster prezentacija omogućena su izlaganja sudionika s vlastitim istraživanjima, unutar kojih se posebna pažnja posvetila izlaganju studenata u svrhu popularizacije farmakologije među mladima. Kongres je bio usmjeren na ostvarivanje integrativnog pristupa farmakologiji te otvaranje predmetnog područja široj javnosti.
10. Hrvatski kongres farmakologije i 1. Hrvatski kongres kliničke farmakologije, s međunarodnim sudjelovanjem organizirali su Hrvatsko društvo farmakologa (HDF) i Hrvatsko društvo za kliničku farmakologiju i terapiju Hrvatskog liječničkog zbora (HDKFiT), u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci (MEDRI).
Prezentacije koje su održali zaposlenici HALMED-a dostupne su na upit putem adrese e-pošte uredzajavnost@halmed.hr.
